• English
  • English

Gubitak svesti (nesvestica)

Nesvestica je iznenadni, kratkotrajni gubitak svesti koji se uglavnom završava padom. Nastaje zbog naglog pada protoka krvi u mozgu, a može da traje nekoliko sekundi do nekoliko minuta, nakon čega osoba dolazi svesti. Osoba posle nesvestice oseća slabost, obično ima hladne ekstremitete, slabiji puls i plitko diše.
Uzroci nesvestice mogu da budu nagli pad krvnog pritiska ili smanjenje otkucaja srca, pretrpljeni stres, neko oboljenje. Drugi naziv za nesvesticu je sinkopa. Nesvestica u većini slučajeva nije razlog za zabrinutost i ne zahteva preglede i terapiju. Međutim, ukoliko su uzrok nesvestice srčana ili oboljenja nervnog sistema, biće potrebno lečenje. Većina ljudi može sprečiti nesvesticu kada dobiju tačnu dijagnozu oboljenja i odgovarajući način lečenja.

Simptomi nesvestice

Simptomi koji mogu upozoriti da će uslediti nesvestica (sinkopa) su:
  • Hladan znoj
  • Vrtoglavica
  • Zanošenje, lelujanje
  • Promene u vidu (privremeno zamračenje, svetlucanje)
  • Mučnina
  • Stres ili anksioznost
  • Slabost

Osim toga, osoba može:

  • Pasti
  • Dobiti glavobolju
  • Imati zujanje u ušima
  • Izgubiti kontrolu nad mišićima

Stepeni težine nesvestice

Nesvestici može prethoditi kratkotrajan osećaj slabosti ili vrtoglavice, odnosno predosećaj gubljenja svesti. Ali simptomi mogu da budu i pomračenje i svetlucanje ispred očiju, kao i zanošenje (osećaj gubitka tla pod nogama) koji dovode do pada i nesvestice. Drastičniji oblik nesvestice uz izraženije simptome traje i nekoliko minuta i može da ukazuje na ozbiljno oboljenje.

Uzroci nesvestice

Postoji mnogo uzroka nesvestice. Mnogi ljudi imaju oboljenja srca i nervnog sistema za koje možda i ne znaju, a koji mogu da utiču na pojavu nesvestice. Takođe, nesvesticu može da uzrokuje pad krvnog pritiska kod promene položaja tela (na primer, naglo ustajanje).

Mogući uzroci gubitka svesti:

Nesvestica uzrokovana srčanim oboljenjima: Do nesvestice može doći ukoliko postoji oboljenje srca ili krvnih sudova koje ometa dotok krvi u srce. To mogu da budu:
  • Abnormalni srčani ritam (aritmija) – bradikardije i tahikardije
  • Ometanje protoka krvi u srcu zbog strukture srca (hipertrofična kardiomiopatija).
  • Blokada krvnih sudova vašeg srca (ishemija miokarda)
  • Bolesti srčanih zalistaka
  • Stenoza aorte (suženje)
  • Krvni ugrušak
  • Otkazivanje srca
Nesvestica izavana neurološkim oboljenjima: Nesvestica može da se desi kod moždanog udara ili prolaznih ishemijskih napada (TIA), epileptičkih napada,  ređe i kod migrena.

Posturalna hipotenzija ili ortostatska hipotenzija

Dešava se kada krvni pritisak naglo padne zbog brze promene položaja, kao što je naglo ustajanje iz ležećeg položaja. Određeni lekovi i dehidracija mogu dovesti do ovog stanja. Ljudi sa ovom vrstom nesvestice (sinkope)  obično imaju promene u krvnom pritisku koje uzrokuju da padne za najmanje 20 milimetara (sistolni/gornji broj) i najmanje 10 milimetara žive (dijastolni/donji broj) kada stoje.

Sindrom posturalne ortostatske tahikardije (POTS):

Sindrom posturalne ortostatske tahikardije, manifestuje se veoma brzim otkucajima srca (tahikardija) koji se dešavaju kada osoba ustane nakon  sedenja ili ležanja,a  većina krvi ostaje u nogama. Puls može ubrzati za 30 otkucaja u minuti ili više. Povećanje se obično dešava u roku od 10 minuta nakon ustajanja.

Nesvestica zbog delovanja lekova

Određeni lekovi za visok krvni pritisak kao što su diuretici, blokatori kalcijumskih kanala i inhibitori enzima koji konvertuju angiotenzin (ACE), mogu izazavati nesvesticu. Takođe, nesvesticu mogu uzrokovati antidepresivi, antihistaminici za alergije, opioidi i analgetici.
Nesvestica zbog dijabetesa: Uzrokovana je naglim padom šećera u krvi kod osoba koje imaju dijabetes.

Vazovagalna nesvestica (sinkopa)

Najčešća vrsta nesvestice koja se može desiti kada osoba doživi veći stres (prizor krvi, emocionalni stres, fizička povreda, emocionalni stres, bol). Stresni događaj stimuliše telesni refleks  – vazovagalnu reakciju. Srce tada usporava i pumpa manje krvi, pa dolazi do pada krvnog pritiska. Tada mozak ne dobija dovoljno krvi i kiseonika što uzrokuje gubitak svesti. Ovaj tip nesvestice je uglavnom bezazlen.

Aktivnosti koje mogu uzrokovati nesvesticu

Situaciona sinkopa, vrsta vazovagalne sinkope: nastaje samo u određenim situacijama koje utiču na nervni sistem i dovode do sinkope.
Specifične aktivnosti koje mogu uzrokovati nesvesticu su:
  • Dehidracija
  • Pregrevanje i preteran napor
  • Preskakanje obroka, glad
  • Hiperventilacija (prebrzo disanje)
  • Upotreba alkohola, marihuane ili ilegalnih droga
  • Nesvestica nepoznatog porekla: Uzrok sinkope je nepoznat kod oko 33% ljudi.

Dijagnostikovanje nesvestice

Pregled

Specijalista za nesvestice će obaviti fizički pregled i upozati se sa medicinskom istorijom pacijenta. Postaviće mu detaljna pitanja o simptomima i epizodama nesvestice, da li se javljaju simptomi pre onesvešćivanja i kada i gde dolazi svesti. Lekar će pacijentu izmeriti puls i krvni pritisak u različitim položajima.

Testovi za utvrđivanje uzroka sinkope

Laboratorijsko testiranje

Analiza krvi za proveru anemije ili metaboličkih promena. Elektrokardiogram (EKG): Test koji beleži električnu aktivnost srca.

Stres testovi

Test opterećenja, pri kojem se prate promene na EKG-u. Stres EHO test je metoda za otkrivanje koronarne bolesti, koja direktno prati rad srca.

Holter EKG

Holter snima rad srca, odnosno prati promene u pulsu i ritmu tokom obavljanja dnevnih aktivnosti.

Ehokardiogram (ultrazvuk srca)

Test kojim se proveravaju da li postoje strukturne promene srca.

Testiranje autonomnog refleksa

Serija različitih testova prati krvni pritisak, protok krvi, otkucaje srca, temperaturu kože i znojenje kao odgovor na određene stimuluse. Ova merenja mogu pomoći lekaru da utvrdi da li autonomni nervni sistem radi normalno ili postoji oštećenje nerva.

Kompjuterizovana tomografija (CT)

Skeniranje određenih delova tela može ukazati na oboljenje ili stanje, uzroke nesvestice.

Testiranje vestibularne funkcije

Test kojim se isključuju ili potvrđuju tegobe u unutrašnjem uhu.

Lečenje nesvestice

Opcije lečenja određuju se u odnosu na uzrok nesvestice i rezultate dijagnostičkih testiranja.
Opcije lečenja sinkope uključuju (posebno za starije od 65 koji se onesveste pri naglom ustajanju):
  • Uzimanje lekova ili promena terapije ukoliko je pacijent već uzima.
  • Nošenje  kompresijskih čarapa za poboljšanje cirkulacije krvi.
  • Unošenje promena u ishranu: manji, češći obroci, veći unos soli (samo ukoliko lekar preporuči), mnogo tečnosti, povećanje kalijuma u ishrani i izbegavanje kofeina i alkohola.
  • Vežbe za noge.
Ukoliko nesvestica nastupa zbog dijagnostikovanog srčanog problema, lekar može preporučiti jednu od sledećih opcija lečenja:
  • Lekovi
  • Pejsmejker
  • Implantabilni kardioverter defibrilator (ICD)
  • Kateterska ablacija
  • Zamena srčanih zalistaka

Kako sami da sprečite nesvesticu?

Verovatno ćete moći da izbegnete nadolazeću nesvesticu ukoliko:
  • Sednete ili legnete i podignete noge.
  • Sedite, nagnite se napred i stavite glavu između kolena.
  • Stisnete pesnice. Neka vam ruke budu napete ili zategnute.
  • Prekrstite noge ili stisnite bedra jednu uz drugu.

Prva pomoć kod nesvestice

Ako neko izgubi svest:
  • Uverite se da su disajni putevi onesvešćene osobe prohodni i proverite da li diše, da li joj kuca srce.
  • Započnite reanimaciju ukoliko osoba ne diše ili ako ne osećate njen puls.
  • Pozovite hitnu pomoć.

Kada se neko onesvesti pa se probudi:

  • Savetujte osobu da sedne ili leži 10 do 15 minuta (ponekad i duže, dok simptomi ne prođu).
  • Proverite da li ima bilo kakvih povreda za koje bi mogla biti potrebna medicinska intervencija (povreda glave ili posekotina).
  • Ponudite led ili hladnu vodu.

Komplikacije i rizici nelečenih uzroka nesvestice

Nesvestica se može ponoviti kod ljudi koji imaju nelečene uzroke nesvestice.
Ljudi koji se onesveste zbog niskog krvnog pritiska kada ustanu (ortostatska hipotenzija) mogu biti izloženi riziku od povrede usled pada.
Dijabetes tipa takođe može dovesti do nesvestica zbog pada šećera krvi (hipoglikemija, stanje koje predstavlja rizik od moždanog udara).
Nesvestica koja usledi zbog srčanih oboljenja može da ima fatalan ishod.  Ukoliko je ne leče, ljudi koji imaju srčanu sinkopu imaju najmanje dvostruko veće šanse da dožive saobraćajnu nesreću u odnosu na druge.

Prevencija nesvestice

Mnogo puta ljudi osete da će uslediti nesvestica. Osećaju vrtoglavicu, mučninu i lupanje srca (nepravilni otkucaji srca koji osećaju kao da „trepere” u grudima). Smanjenje rizika za nesvesticu može biti lako ukoliko je dehidracija njen uzrok.  Međutim, ukoliko je uzrok srčano oboljenje, možda će biti potrebna terapija  lekovima  ili implatibilni uređaj za lečenje abnormalnih srčanih ritmova.
  • Budite posebno oprezni kada ustanete.  Ukoliko se ponekad onesvestite zbog prebrzog ustajanja, potrudite se odvojite vreme za stajanje.
  • Podignite jastucima uzglavlje dok spavate.
  • Izbegavajte  „okidače“ koji izazivaju epizodu sinkope (izbegavanje dugog stajanja, toplote ili emocionalnih stresora).
  • Hranite se zdravo i unesite promene u ishrani ukoliko vam je to savetovao i odobrio lekar (unos više soli, kalijuma…)
  • Hidrirajte se redovno (8 čaša vode dnevno).
  • Redovno vežbajte: o vrsti vežbi se prethodno konsultujte sa lekarom.
  • Izbegavajte fizičku aktivnost na visokim temperaturama  ili pravite pauze i redovno se hidrirajte.
  • Redovno uzimajte terapiju za svoje oboljenje i konsultujte se sa lekarom ukoliko osetite da vam terapija ne prija.

Izgledi za ponovno pojavljivanje gubitka svesti

Uz odgovarajuću dijagnozu i lečenje, možete izbeći ili kontrolisati nesvesticu. Ukoliko ste imali jednu nesvesticu, postoji oko 30% šanse da ćete je doživeti ponovo, pokazuju istraživanja.  Rizik od ponovnog javljanja i kako će to odraziti na vaše zdravlje, zavisi od nekoliko faktora, uključujući uzrok i vaše godine, pol i druge zdravstvene probleme koje imate.

Kada posetiti lekara?

Ako se jednom onesvestite i inače ste dobrog zdravlja, verovatno vam neće biti potreban pregled lekara. Ali lekar će vam biti neophodan ukoliko:
  • Imate povredu od pada u nesvest.
  • Onesvestite se tokom vežbanja.
  •  Nesvestice se češće ponavljaju.
  • Potrebno više minuta da se vratite svesti.
  • Prijavite lekaru bilo kakav gubitak svesti lekaru ukoliko ste trudni, imate dijabetes ili porodičnu istoriju srčanih oboljenja ili iznenadne smrti.

Kada hitno otići kod lekara?

 Javite se hitno lekaru u slučaju sledećih simptoma uz nesvesticu:
  • Bol u grudima
  • Zbunjenost ili problemi u razgovoru
  • Nepravilan rad srca
  • Gubitak kontrole sa mokrenjem ili  defekacijom
  • Kratak dah.
Nesvestica ili sinkopa se obično dešava zbog pada krvnog pritiska, što smanjuje protok krvi i kiseonika u mozgu. Iako većina epizoda sinkope nije opasna, mogu biti opasne po život ukoliko imate srčana ili neurološka oboljenja. Obratite se lekaru ukoliko više puta gubite svest ili imate još neke druge, prateće  simptome. Pronalaženje uzroka može vam pomoći da preduzmete mere kojima ćete sprečiti buduće nesvestice.

Sadržaj

Puls Go, medicinski centar omogućava brzu dijagnostiku i zbrinjavanje hitnih slučajeva.

TELEFON

011 7555 000

ADRESA

Neznanog Junaka 15, 11050 Dedinje